nedjelja, 20 oktobar 2019

Beriša je ocijenio da je nepotizam pri zapošljavanju u državnim organima više nego prisutan i da je tužna činjenica da određeni broj ljudi živi na rubu egzistencije.

Additional Info

  • Nadnaslov ROMI DA SE ŠKOLUJU NA MATERNJEM
  • Podnaslov Crna Gora ne može biti društvo jednakih mogućnosti, sve dok mladi nijesu suštinski uključeni u kreiranje politika, a romska zajednica ne može da se školuje na maternjem jeziku, ocijenio je izvršni direktor romske organizacije mladih Phiren amenca, Elvis Beriša.

Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ obilježila je na Trgu nezavisnosti 12. april - Međunarodni dan djece ulice performansom mladih iz romske i neromske zajednice.

Additional Info

  • Nadnaslov PERFORMANSOM UKAZALI NA PROBLEM DJEČIJEG PROSJAČENJA
  • Podnaslov „Prihvatilište bi omogućilo da se djeca koja prose adekvatno zbrinu i vrate u redovni obrazovni sistem, a paralelno bi se radilo sa porodicama te djece kako bi se osnažili i podigla svijest da se brinu o njima na način koji je to predviđeno zakonom i međunarodnim konvencijama“, istakao je Beriša

Danas je u Cineplexxu u Podgorici održana premijera dokumentarnog filma “Stop dječijem prosjačenju”, u režiji Nikole Vukčevića i Galileo Production-a. Film je dio projekta na kome je rađeno godinu i po dana i realizovan je u bliskoj saradnji sa Romskom organizacijom mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, a uz finansijsku podršku Fonda za aktivno građanstvo, Help-a i fondacije Petrović Njegoš.

Poseban doprinos realizaciji dokumentarnog filma dali su CEDEM i Crveni krst u okviru zajedničkog projekta "Promocija i zaštita ljudskih prava Roma, Egipćana i ostalih ranjivih grupa", finansiranog od strane Delegacije EU u okviru kojeg je CEDEM sproveo istraživanje o dječijem prosjačenju čiji su rezultati predstavljeni u filmu.

Dokumentarac “Stop dječijem prosjačenju” predstavlja dio kampanje podizanja svijesti o problemu dječijeg prosjačenja i eksploatacije djece koja su žrtve ulice i adresira ključne preporuke za rješavanje tog društvenog fenomena. Posebna pažnja u filmu je posvećena identifikovanju nedostataka u procesu rješavanja problema dječijeg prosjačenja koji naročito pogađa romsku i egipćansku djecu.

“Problem dječijeg prosjačenja je vrlo izražen na ulicama Podgorice i u primorskim gradovima u ljetnjim mjesecima. Činjenica da najčešće prose djeca ispod 10 godina, u kasnim večernjim satima i u teškim vremenskim uslovima, van svojih domova, bila je pokretač realizacije ovog projekta, koji je prije svega istražio koji je to stepen prosjačenja prisutan, da li je prosjačenje organizovano, te kako naći rješenje da se postojeći problem svede na najmanju moguću mjeru i da se toj djeci omogućiti normalan razvoj. Realizacija je bila komplikovana prije svega zbog terenskog rada koji je dokumentovao realno stanje na ulicama, zatim bilo je potrebno kontaktirati institucije koje se ovom problematikom bave u sklopu svojih nadležnosti, kao i otići u region i ispitati modele kojima se pristupa za rješavanje problema dječijeg prosjačenja”, naglasio je producent Galileo produkcije, Milorad Radenović.

Elvis Beriša, izvršni direktor Phiren Amenca, glavni je akter filma. “Znam koliko je teško da stanemo na put ovoj pojavi i znam koliko je teško reći da ne treba da prosimo ako znamo da jedino od toga živimo, ali hajde da razmišljamo u tom pravcu da li je danas bitnije da dijete donese kući 5 ili 10 eura ili da pokušamo da na neki drugi način, u skladu sa moralnim vrijednostima, zaradimo tih 10 eura, a da našoj djeci obezbijedimo bolje sjutra. Želim da naglasim da prosjačenju, mi kao individue, ne možemo stati na put. Ne može ni samo jedna organizacija ili jedna institucija podržati rješavanje ovog problema. Bitno je da zajedno djelujemo kao društvo i da se institucije, posebno Ministarstvo rada i socijalng staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo prosvjete, intenzivnije uključe, kako bismo djecu sa ulica vratili u školske klupe gdje im je i mjesto.”

Trejler filma možete pogledati na sljedećem linku:

Stop dječijem prosjačenju

Additional Info

  • Nadnaslov PREMIJERNO PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM “STOP DJEČIJEM PROSJAČENJU”
  • Podnaslov Film prikazuje stepen prisutnosti dječijeg prosjačenja, da li je prosjačenje organizovano, te kako naći rješenje da se postojeći problem svede na najmanju moguću mjeru i da se toj djeci omogućiti normalan razvoj. U Crnoj Gori neophodno je obezbijediti prihvatilište za djecu žrtve ulice po uzoru Sigurn dječije kuće u Novom Sadu, poručuje Beriša.

Crnogorska publika novinara Elvisa Berišu nedavno je imala priliku da upozna u okviru emisije „U lavirintu“, koja se emitovala na televiziji Vijesti, a koja se bavila temama od značaja za romsku populaciju. Ipak, Beriša iza sebe ima nekoliko godina rada u novinarstvu, ali i u drugim oblastima, pa je za dodatak Play prepričao svoj put do malih ekrana i otkrio planove za svoju emisiju, ukoliko dođe do snimanja druge sezone.

Prije deset godina, po završetku Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“, Beriša je pokušao da se zaposli u struci, a tada nije ni slutio da će ga neuspjeh u tom planu dovesti do novinarskih voda.

„Tada sam shvatio da treba da se borim, da mogu mnogo više i zbog toga sam se više posvetio čitanju, jer sam u osnovnoj školi imao lošiji uspjeh. Tokom te tri godine srednje škole, paralelno sam radio fizičke poslove sa mojom braćom i tek kada sam završio sam shvatio da sam na velikom gubitku, jer sam se odlučio za treći stepen“, prisjeća se on i dodaje da je u naredne dvije godine bezuspješno pokušavao da se zaposli.

„Iz toga sam shvatio da treba još više da se borim, pa sam upisao novinarsku školu u Institutu za medije Crne Gore, tamo sam se istakao i ubrzo dobio ponudu za angažman u nedjeljniku Monitor“, prepričava Beriša, koji je nedugo zatim dobio priliku i da radi kao romski medijator.

„Tu sam imao ulogu spone između romske zajednice ili porodice i škole, ali i Ministarstva prosvjete. U tom periodu radio sam kao medijator, novinar u Monitoru, a uključio sam se i u projekat stažiranja u Fondaciji za stipendiranje Roma i upisao prvu godinu studija na Pravnom fakultetu“, objašnjava on.

Beriša dodaje da je tada za polaganje razlike zbog srednje škole bilo potrebno da izdvoji više od hiljadu eura, zbog čega se, pored svih angažmana i zaposlio.

„Kada sam došao na studije, već sam radio tri posla, a nisam znao ni šta je kolokvijum, pa je preovladao strah - da li ću uspjeti, ali sam znao da moram“, prepričava on.

I pored toga što je upisao studije kriminalistike, novinarstvo ga je sve više privlačilo, pa se pita da li će ikada moći da radi u svojoj struci.

„Zato što se moj karakter i principi negdje kose sa onim što sam u međuvremenu shvatio da se mora poštovati u bezbjednosnim strukturama“, smatra Beriša, kojem je sada cilj da ubijedi mlade Rome da se obrazuju, uprkos diskriminaciji sa jedne i pritiscima romske zajednice sa druge strane, što opisuje kao “između dvije vatre”.

„Meni se to takođe desilo - kada sam završio srednju školu određeni članovi romske zajednice su mi govorili da ne treba da se obrazujem, jer ulažem trud i energiju nepotrebno, da se nikada neću zaposliti zbog diskriminacije. To se i desilo, ali ja nisam odustajao“, tvrdi on.

„Danas sam uspio da pokažem i njima i mnogim drugim da postoji i druga strana medalje, za koju je potrebno dosta truda, ulaganja i slobodnog vremena. Bitno je za sve mlade da budu spremni da se odreknu mnogo stvari, poput izlazaka ili novca koji bi potrošili u toj prilici, a koji treba da ulože u sebe“, savjetuje on, a zatim navodi svoj primjer.

„Dugo sam skupljao novac da kupim diktafon, a onda sam ga dobio na poklon, što mi je u tom trenutku bilo veliko zadovoljstvo“, uz smijeh se prisjeća Beriša i dodaje da sitnice nekada mogu imati veliki značaj.

Međutim, ovaj novinar najponosniji je na osnivanje prve romske organizacije ‘Koračajte sa nama’ (Phiren Amenca), koju čine mladi, a koji su pokrenuli i prvi portal za svoju zajednicu – Romalitika.

„Tada smo u zajednici prepoznati kao generacija koja pokušava da promijeni nešto u pozitivnom smislu, a sa druge strane je dio zajednice to vidio drugačije, u smislu da narušavamo nešto što se godinama unazad njegovalo. Taj otpor koji pružamo i danas, na neki način je za starije lidere veoma opasan“, priznaje on.

„Na primjer, oni ne sprječavaju ugovorene brakove, zbog čega dobijaju podršku zajednice koju kasnije zloupotrebljavaju u druge svrhe, a mi pružamo otpor tim stvarima i zbog toga smo kod nekih negativni primjeri“, pojasnio je on i u šali dodao da i sam u svojoj zajednici „možda nije pravi primjer“.

„Jer moji vršnjaci već imaju dvoje ili troje djece. Ipak, ima i onih koji prepoznaju to što radimo, pa mi i neki stariji članovi zajednice pružaju podršku i ne gledaju na to što sam na primjer zakasnio sa ženidbom i drugim običajima, jer su svjesni da neko treba da probije taj led“, priča 27-godišnjak.

On je svoju borbu prenio i na male ekrane uz pomoć Centra za istraživačko novinarstvo, dnevnog lista i televizije Vijesti i Monitorovog centra za demokratiju i medije.

„U Monitoru su vidjeli da sam dobar u oblasti novinarstva, oni su prepoznali da bih mogao biti i voditelj emisije, a meni je to bio izazov, iako je postojala doza straha da li ću to iznijeti na kvalitetan način“, kaže Beriša i dodaje da je sve počelo nakon probne emisije.

„Bilo je velike treme, iako je bila samo proba, jer je u mojoj glavi to bilo kao program uživo, ali tada su kolege moju ozbiljnost shvatile kao spremnost za voditeljski posao“, nastavlja on, a zatim se prisjeća prve emisije u kojoj su mu gosti bili reditelj Nikola Vukčević, Radovan Stijović iz Uprave policije i Marko Kastratović iz Centra za socijalni rad.

„Tema je bila prosjačenje i nju sam izabrao, jer smatram da je to jedan od najvećih problema sa kojim se romska zajednica suočava, ali i djeca bez obzira na to da li su romska ili ne“, smatra on, a potom objašnjava kako je izabrao naziv emisije.

„Priča oko romske inkluzije je godinama u lavirintu. Donose se strategije, planovi, sprovode se brojni projekti, ulažu se značajna sredstva, a na kraju smo na istom. Ne u potpunosti, jer imamo sve više djece u obrazovnim sistemu, ali osim toga ništa više“, tvrdi Beriša, koji kaže da prije snimanja emisije nije imao uzore.

„I kada bih imao, to ne bi bio niko iz Crne Gore. Zbog prirode posla, emisije koje sam pratio, a i sada gledam su Načisto sa kolegom Petrom Komnenićem, Direktno sa Milenom Perović Korać i Okvir na

Javnom servisu i na kojima sam učio kako se treba ili ne treba ponašati. Ipak, iako je sve to dobro isplanirano u glavi, kad sjedneš u stolicu i upale se reflektori i kamere, potpuno je druga priča“, ispričao je mladi novinar.

Snimanje druge sezone emisije za sada je neizvjesno, a ukoliko dođe do novih epizoda Beriša već zna koga bi ugostio i koje teme bi volio da obradi.

„Ima mnogo sagovornika, ali i tema, tako da bi sigurno bilo vezano za romsku zajednicu. Volio bih da se bavim temom stanovanja, zato što je u posljednje dvije godine sagrađeno nekoliko stambenih jedinica na Koniku, ali i u Nikšiću, a o njima se ne zna mnogo. Na koji način su se gradile, da li su u potpunosti ispunile norme i standarde, da li postoje ugovori i da li može da se desi da izgube stan nakon nekoliko godina. A ovakve vrste obezbjeđivanja stanova se rade i za neromsku populaciju - da li je to rađeno po drugim standardima, ako nije, onda i ti ljudi imaju iste probleme“, poručuje Beriša. 

Nada jača od straha

Na pitanje da li mu je rad na emisiji U lavirintu, donio probleme u romskoj zajednici, Beriša odgovara:

„I ranije sam se bavio osjetljivim temama, pisanjem članaka za Monitor i veoma sam ponosan na publikaciju ‘Nada jača od straha’. Zato što mnogi mladi Romi i Romkinje imaju želju, ali strah pobjeđuje i vrlo često se odlučuju za povlačenje i rad na tradicionalnim poslovima, jer nailaze na otpor zajednice i odbacivanje. To je ono što se meni dešavalo i što mi se dešava i danas, zato što je zajednica zatvorena i nije navikla da se uvode noviteti u tom začaranom krugu. Kroz vođenje emisije nisam naišao na negativne reakcije, već pozitivne. Na primjer, nedavno sam prisustvovao svadbi i bio je veoma lijep osjećaj kada su stariji članovi romske zajednice prilazili za moj sto da mi čestitaju na emisiji. Ali u svakom stadu ima crnih ovaca i uvijek se nađe neko ko želi da ospori uspjeh, ali ne može jedna osoba biti jača od truda i neprospavanih noći“.

Roditelji su pružali podršku, ali su bili i skeptični

Beriša priznaje da tokom školovanja od roditelja nije dobijao potpunu, bezuslovnu podršku, što je čest slučaj sa mladima u njegovoj zajednici.

„Osjećao sam da, iako imam njihovu podršku, postoji znak pitanja da li je sve to vrijedno, hoću li uspjeti, da li gubim vrijeme na nešto što je upitno u našem društvu i da li zapravo time samo nižem sebi neprijatelje ili ću uspjeti da se probijem i ostvarim svoje ciljeve“, prepričava on i dodaje da je danas situacija drugačija.

„Iako nisu baš srećni, jer su shvatili da je vrijedno, nezadovoljni su što nisam često kod kuće sa njima i što imam puno drugih obaveza“, otkrio je on.

 

(Izvor: portal Vijesti)

Additional Info

  • Nadnaslov AUTOR PRVE TALK-SHOW EMISIJE ZA ROME
  • Podnaslov "U zajednici smo prepoznati kao generacija koja pokušava da promijeni nešto u pozitivnom smislu, a sa druge strane je dio zajednice to vidio drugačije, u smislu da narušavamo nešto što se godinama unazad njegovalo"

Sagovornik portala Standard ističe da su međunarodne organizacije, kao i različita tijela Evropske unije konstatovali da je najmarginalizovanija i najdiskriminisanija zajednica u CG upravo romska zajednica.

Additional Info

  • Nadnaslov Izvršni direktor romske organizacije za Standard
  • Podnaslov „Sve dok društvo ali i nadležne institucije budu slijepi na boso romsko dijete koje prosi, ni romska zajednica neće moći da ide naprijed“, kaže za portal Standard Elvis Beriša, izvršni direktor NVO simboličnog naziva „Koračajte sa nama - Phiren amenca“.
  1. Drugi pišu
  2. Najčitanije
  3. Komentari