srijeda, 17 jul 2019

ISEN GAŠI: ČIST SAM KOD NARODA I BOGA

Prodaja djece - biznis pod velom tradicije foto: Enis Eminović

Prodaja djece - biznis pod velom tradicije

Nije procesuiran nijedan slučaj od 49 prisilnih dječijih brakova. Njihov uzrast kada postaju žrtve ugovorenih dječijih brakova se kreće od 11 do 14 godina. Na terenu, u romskim kampovima i dječaci uzrasta od 13 do 14 godina su žrtve rane ženidbe i ugovorenog dječijeg braka”, navela je Petrović.


mar 05, 2018

Mlada romska aktivistkinja Fana Delija i njena porodica i saradnici imaju ozbiljne probleme u svojoj zajednici, zbog borbe za ljudska i dječija prava.

“Ja sam tri puta fizički napadnuta. Moja koleginica je kamenovana u sopstvenoj kući. Mom bratu su razbili glavu. Ali, to su rizici koje smo prihvatili”, kaže Fana. 

Ona je direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative (CRI) i vodi dugogodišnju borbu protiv sklapanja dječijih i ugovorenih brakova u romskoj i egipćanskoj populaciji.

FOTO: Savo Prelević

Pod velom tradicije, odvija se klasična trgovina ljudima (djecom). 

U posljednjih pet godina, prema podacima CRI, u Crnoj Gori je registrovano oko 60 slučajeva ranih ugovorenih brakova.

Samo u posljednje dvije godine prijavljeno je 49 slučajeva policiji, ali nijedan nije procesuiran. I medijatori koji pomažu romskoj djeci da pohađaju osnovnu školu, nedavno su se u razgovoru za CIN-CG požalili kako su u Podgorici dvije djevojčice od 14 godina napustile školovanje zbog udaje.

Začarani krug iz kojeg se ova zajednica teško i sporo izvlači, zatvara se poricanjem Romskog nacionalnog savjeta.

U njemu tvrde da su prodaja djevojčica i sklapanje ranih brakova posljednjih godina iskorijenjeni i da se to ne dešava. 

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija i koordinatorka Nacionalnog skloništa za žrtve trgovine ljudima Aida Petrović kaže da u posljednjih pet godina, u kontinuitetu pružaju pomoć, podršku i zbrinjavanje djevojčica populacije RE koje su bile žrtve rane udaje i ugovorenih dječijih brakova, žrtve prosjačenja i porodičnog nasilja.

U skloništu, od 2015. do avgusta 2017. godine boravilo je devet potencijalnih žrtava prisilnog braka. To su bile djevojčice  iz Crne Gore, Srbije i sa Kosova. 

“Njihov uzrast kada postaju žrtve ugovorenih dječijih brakova se kreće od 11 do 14 godina. Na terenu, u romskim kampovima i dječaci uzrasta od 13 do 14 godina su žrtve rane ženidbe i ugovorenog dječijeg braka”, navela je Petrović.

Tvrdi da sklapanje dječijih brakova u ovoj populaciji nijesu pojedinačni slučajevi, već da je to “na nivou pojave”. 

“Nikako se to ne može prihvatiti i posmatrati kao običajno pravo kod populacije RE, jer to nije. Rana udaja i ugovoreni dječiji brak su oblici trgovine ljudskim bićima čiji počinioci treba da podliježu sankcijama nacionalnog zakonodavstva”, ocijenila je ona.

Crnogorski ženski lobi nema nema tačan broj dječijih ugovorenih brakova, a nemaju ni drugi, kaže Petrović, jer ne postoji jedinstvena baza podataka.

Brakovi se sklapaju u tajnosti, a novac koji je dat za djevojčicu kao “otkup” u slučaju da se vrati kući, njena porodica gubi.

To je za većinu siromašnih romskih porodica veliki problem, jer novac ne mogu da vrate.

“Iako je broj neevidentiranih pripadnika populacije RE znatno smanjen, još postoje oni koji nemaju nikakvu dokumentaciju, pa takva djeca 'ne postoje' u institucionalnom sistemu i sam čin ranog ugovorenog dječijeg braka nije moguće evidentirati“, dodaje Petrović.

FOTO: Savo Prelević

Pojašnjava da i kada se neki slučaj otkrije, često roditelji ili rodbina krivicu svaljuju na djevojčicu,  pod izgovorom da je ”pobjegla  od kuće jer se zaljubila” i da nijesu uspjeli da je spriječe.

“Postoji jedan broj djevojčica koje dovode iz obližnjih država (Kosovo, Srbija, Makedonija, Albanija) ilegalno ili pod izgovorom da odlaze sa roditeljima u posjetu rođacima u Crnoj Gori, a zapravo je riječ o udaji. Takve dogovore sklapaju porodice razgovorima preko internet, ili telefonom”, istakla je Petrovićeva.

Na isti način, dodaje Petrovićeva, jedan broj njih iz Crne Gore odlazi u druge zemlje gdje ih udaju po već ugovorenom scenariju roditelja dviju porodica. 

“Najčešće, te djevojčice odvode roditelji radi udaje u Njemačku, Italiju, Austriju, kao i u okolne države na Kosovo, Srbiju, Makedoniju, Albaniju...”, dodaje direktorica CŽL. 

Djevojčice vraćaju roditeljima bez nadzora

Izmjenama Krivičnog zakonika iz 2013. godine i prisilni brakovi  označeni su  kao krivično djelo trgovine ljudima.

Mlađim od 16 godina zabranjeno je stupanje u brak. Maloljetnici mogu da stupe u brak nakon navršenih 16 godina, uz saglasnost roditelja.

Prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori živi 8.305 pripadnika romske i egipćanske populacije, a polovina su žene.

Podaci Ujedinjenih nacija (UN) govore da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. Istraživanje koje je CRI sproveo 2014. godine, pokazlo je da u Crnoj Gori čak 72,4 odsto romske i egipćanske populacije stupi u brak od 12. do 18. godine života.

CIN CG je ranije pisao da Crna Gora u posljednje tri godine nema nijednu pravosnažnu presudu za trgovinu ljudima, a u istom periodu procesuiran je samo jedan slučaj trafikinga, vezan za seksualnu eksploataciju.

Direktorica CRI u razgovoru za CIN CG ističe da bi trebalo kažnjavati i onog koji je dao i drugog koji je uzeo novac prilikom sklapanja ovih brakova.

“Zabrinjava činjenica da se u procesu izviđaja koji sprovodi državni tužilac i policija ne prikupe dovoljni materijalni dokazi na osnovu kojih bi nadležni tužilac pokrenuo krivični postupak, ili prekvalifikovao događaj kao prekršaj”, kaže Delija.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što su  sve djevojčice nakon negiranja ugovorenog braka vraćene roditeljima, odnosno počiniocima krivičnog djela, i to uglavnom bez mjera daljeg nadzora.

Prema Porodičnom zakonu, takve porodice bi morao da nadzire Centar za socijalni rad.

“U Beranama i Nikšiću u dva slučaja, prema informacijama koje imamo, ovu mjeru sproveli su nadležni centri  za socijalni rad“, navela je direktorica CRI.

Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Goran Kuševija nije odgovorio na pitanje CIN CG-a da li centri za socijalni rad preduzimaju potreban nadzor porodica u kojima postoji sumnja da su prodavali svoju djecu za sklapanje ugovorenih brakova.

Stariji ne vide problem

Za razliku od mladih aktivista, iz Romskog nacionalnog savjeta tvrde da problem ne postoji. Oni oštro odbacuju i nezvanične kritike o tome da u porodicama rukovodilaca ove krovne organizacije ima ugovorenih brakova i  da se tim  poslom bavi čak i predsjednik Savjeta Isen Gaši.

 FOTO: Arhiva "Vijesti"

“Ja sam čist kod naroda i kod boga. Mi ćemo prijaviti svaki takav slučaj. Ne mogu komandovati nikome, ali ja već dvije-tri godine nijesam čuo da se to dešavalo, a ne može se ništa dogoditi da ja za to ne znam”, rekao je Gaši u razgovoru sa novinarkom CIN-CG.

Na pitanje, s obzirom na ugled koji ima u toj populaciji, na koji način se bori protiv te pojave, on je rekao da uvijek “na sahranama priča da to ne treba da rade”.

Gaši je naveo da ta organizacija ima mjesečni budžet od oko 4.000 eura i  da nemaju novca da organizuju obuke i radionice o ovoj temi.

I u pisanom odgovoru koji je CIN-CG dostavljen iz Romskog savjeta, oni tvrde da su problem ranih brakova uvidjeli još 2008. godine i da je promjena dugogodišnje tradicije Roma dugotrajan proces na kome rade od osnivanja.

“Protiv smo svih oblika nasilja koji ugrožavaju i ograničavaju slobodu Romkinja, ali se isto tako zalažemo da se navedeni problemi riješe unutar institucija, kroz sudsku i zakonodavnu vlast. Romski savjet osuđuje svaki vid sklapanja ranih brakova. Smatramo da nadležne institucije treba represivno da djeluju na ovakve i slične pojave”, navode u Savjetu.

Na pitanje CIN CG-a kako komentarišu optužbe koje dolaze iz njihove populacije da članovi tog Savjeta imaju u svojim porodicama ugovorene brakove, iz Savjeta odgovaraju da “svaki član savjeta je potpuno autonoman, ima pravo na svoj lični izbor, stav i način življenja kao pojedinac”. 

Oni su istovremeno stali u odbranu svog predsjednika za kojeg ističu da “uživa respekt i poštovanje kod cijele romske zajednice u Crnoj Gori, što potvrđuje i činjenica da mu je ovo treći predsjednički mandat“.

“Cijela romska populacija u Crnoj Gori smatra da je Isen Gaši jedini romski lider koji štiti interese svoje zajednice. Predsjednik Romskog savjeta koristi svaku priliku da ukaže svojim sunarodnicima na pogubnost ovog dijela tradicije i da je neophodno prihvatiti nove civilizacijske vrijednosti, a odbaciti sve negativne segmente tradicije. Nažalost, evidentno je da se nijedna zajednica olako ne odriče svojih običaja i tradicije”, zaključuju u Savjetu.

Šef Nacionalne kancelarije za borbu protiv trafikinga Zoran Ulama kaže da je potrebno što više raditi na podizanju nivoa svijesti, da bi tradiciju trebalo poštovati, ali ne po cijenu svega.

“Slabo ili nikakvo obrazovanje među tom populacijom je problem. Oni razmišljaju na način da to nije trgovina, već neko čašćavanje, ali riječ je o maloljetnim osobama. Svima bi moralo da bude jasno da je to krivično djelo”, istakao je Ulama.

Iako nema procesuiranih, ima više prijavljenih, dodaje Ulama, što govori o tome da se podiže svijest da je to pogrešno.

Iz policije ni poslije višestrukog insistiranja CIN-CG, nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa ugovorenim dječijim brakovima i činjenicom da prijave uglavnom završavaju na njihovoj adresi i bez epiloga.

Na prodaju je i nevinost

Direktorica CRI Fana Delija objašnjava da se prilikom sklapanja ugovorenog braka okupi uža i šira porodica, komšije, odnosno ugledni muški članovi zajednice i porodice. 

„Onda se provjerava da li se radi o nevinoj djevočici na način što otac djevojčice garantuje prijateljima da je nevina, dogovara ju se o izvjesnoj svoti novca, kupovini zlata i garderobe. Zatim se dogovaraju o datumu zasnivanja bračne zajednice”, pojašnjava Delija. 

Za djevojčice se, dodaje ona, suma uvećava njihovim društvenim položajem u zajednici i činjenicom da je nevina. 

To se, tvrdi, vrednuje od 500 eura do više hiljada eura.

Žrtve ranih brakova i djecu vaspitavaju u tom duhu

Prema istraživanju koje je CRI proveo 2014. godine, čak 72,4 odsto romske i egipćanske populacije stupi u brak od 12. do 18. godine života. Rano prekinuto djetinjstvo udajom, neobrazovanost, siromaštvo i preživljavanje, bespogovorna poslušnost prema svima u kući mladoženje, trpljenje raznih oblika nasilja kao “normalne” situacije, teret porodice i kućnih obaveza, briga da se pokaže u najboljem svjetlu patrijarhalnih očekivanja u ulozi domaćice, supruge, majke, neki su od tereta koji pritiskaju maloljetne djevojčice, žrtve ranih ugovorenih brakova. 

Dio toga tereta, pojašnjava Aida Petrović, one “skidaju” onog momenta kada postanu majke, ali je problem što i svoju žensku djecu vaspitavaju u tom duhu. Dodaje i da se, posmatrajući štićenice Skloništa, između ostalog, može uočiti da su lošijeg zdravlja, često imaju hronična oboljenja, izgledaju mnogo starije nego što jesu, te da i umiru mnogo ranije zbog teškog života. 

“Zajedničkim radom institucija i civilnog sektora koji se bave ovom problemom, kao i primjenom institucionalnih mehanizama u cilju suzbijanja ugovorenih dječijih brakova, prosjačenja, nasilja, i povećanjem stepena obrazovanja romskih djevojčica, može im se dati dobra startna pozicija da svoj život žive na način koji je dostojan svakog ljudskog bića”, zaključila je Petrovićeva.

 

(Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore)

Poslednje azurirano petak, 13 april 2018 11:43
portal Romalitika

Email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Login to post comments
  1. Drugi pišu
  2. Najčitanije
  3. Komentari