nedjelja, 20 oktobar 2019

GENIJE NAPUSTIO OVAJ SVIJET

Stiven Hoking Stiven Hoking Deutsche Welle

Poznati britanski fizičar Stiven Hoking preminuo u 76. godini

Matematičar, fizičar i ikona pop kulture poznat širom svijeta, zaslužan je što su komplikovana polja nauke postala pristupačna javnosti. Za mnoge je bio najveći genije našeg vremena.


mar 14, 2018

Britanski fizičar Stiven Hoking je preminuo u 76. godini u Kembridžu, prenijela je njegova porodica.

„Duboko smo ožalošćeni zbog smrti našeg voljenog oca. On je bio sjajan naučnik i veliki čovjek čiji će rad i naslijeđe još dugo živjeti. Njegova hrabrost i upornost zajedno sa briljantnim umom i njegovim humorom inspirisali su mnoge ljude širom planete,“ navedeno je u saopštenju njegove djece Lusi, Roberta i Tima.

Slavni astrofizičar je doživio 76 godina – mnogo više nego što su to nekada ljekari predviđali. Hokingova karijera je počela teškim udarcem sudbine. Kada je imao 20 godina – i počeo da piše doktorski rad – kod njega su se pojavili prvi simptomi amiotrofne lateralne skleroze, bolesti zbog koje je ubrzo postao vezan za invalidska kolica; izgubio je glas i komunicirao preko računara. I pored toga, dobro se nosio sa životom, i to privatnim – o čemu svedoče dva braka i troje dece – kao i radnim: 1979. je postao profesor na Kembridžu, na katedri koju je nekada držao legendarni Isak Njutn.

U Kembridžu je Hoking dao svoj najveći doprinos fizici: polazeći od Ajnštajnove teorije relativnosti, dokazao je da je Veliki prasak pre 14 milijardi godina morao da počne „singularitetom“ – nepojmljivo malom tačkom koja ne može da se objasni današnjim formulama ni zakonima.

Hokingova omiljena tema su bile crne rupe – galaktički monstrumi koji svojom gravitacijom usisavaju sve što im se približi. Njegovo najvažnije saznanje: crne rupe ne postoje vječito; njihova masa se polako smanjuje jer one emituju zračenje poznato kao Hokingova radijacija.

Ona još nije dokazana – zbog čega Hoking još nije dobio Nobelovu nagradu za fiziku: „Zračenje crnih rupa se može mjeriti“, tvrdio je, „ali, na nesreću, u našoj blizini nema crne rupe“. I pored nedostatka dokaza, većina stručnjaka je ubijeđena u postojanje Hokingovog zračenja.

Jedno je jasno: Hokingu kao nikom drugom nije uspeo da učini kosmologiju privlačnom za široku publiku. Godine 1988. je objavio knjigu „Kratka povest vremena“ – to je postalo jedno od najuspješnijih djela popularne nauke.

Iako je materija sve samo ne lako svarljiva, knjiga je prodata u milionskom tiražu, a Hoking je postao kultna ličnost.

On je o tome jednom rekao: „Siguran sam da je moj hendikep zaslužan za to što sam tako poznat. Ljudi su fascinirani kontrastom između mojih ograničenih fizičkih snaga i moćne prirode univerzuma kojom se bavim. Ja sam arhetip hendikepiranog genija. Ali, da sam ja genije – u to može da se sumnja.“

(Deutsche Welle)

Poslednje azurirano srijeda, 14 mart 2018 19:59
portal Romalitika

Email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Login to post comments
  1. Drugi pišu
  2. Najčitanije
  3. Komentari
loader