nedjelja, 20 oktobar 2019

Romi stariji od 65 godina ne znaju za besplatnu zdravstvenu zaštitu

Niko da ih informiše

"Uglavnom su to pacijenti iz romske zajednice i oni plaćaju pregled na šalteru 7,9 eura", kazala je doktorka Nedžmija Beriša


Objavio  nov 03, 2017

Šahira Krasnić (71) iz Podgorice jedna je od starijih Romkinja, koja ne zna da može da ostvari besplatnu zdravstvenu zaštitu iako joj je to ustavom zagarantovano, a od nedavno i zakonom. Do svoje 67 godine Krasnić je bila na evidenciji Biroa za zapošljavanje i redovnom prijavom ostvarivala pravo zdravstvene zaštite.

Operacija štitne žlijezde koju je Krasnić imala i problemi sa hipertenzijom iziskuju stalnu terapiju koju mora da plaća. Kaže da, iako lošeg zdravstvenog stanja, u 71 godini svog života radi u Tržnom centru Gintaš kao prodavačica, kako bi obezbijedila novac za terapiju.

„Teško mi je jako da budem na pijaci svaki dan po 12 časova, ali da bih imala za lijekove prinuđena sam da to radim. Ljeti se gušim od vrućine, a zimi drhtim od hladnoće. Mjesečno moram imati najmanje 40 eura za terapiju“, priča sedamdesetjednogodišnja Krasnić klimajući ramenima.

Posljednji pečat ovjere njene zdravstvenu knjižice je od prije četiri godine. Do prošle godine, kaže, bila je uporna javljajući se kako Fondu za zdravstveno osiguranje tako i Birou rada i Fondu PIO, ali ni na jednom šalteru nije dobila odgovor na koji način može ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu.  

„Sve sam plaćala, a već godinu dana se uopšte nijesam javila svom izabranom ljekaru jer sve ljekove kupujem bez recepta“, objašnjava razočarano Krasnić.

Zdravstvenu lnjižicu dobila je ovih dana nakon što su je novinari portala Romalitika radeći na ovoj temi pojasnili da ima pravo na bespltano liječenje, kao i procedure kako da dobije zdravstvenu knjižicu. „Nijesam vjerovala da je sve to tako lako i moguće“, kaže uz osmijeh Krasnić.

Ustav Crne Gore garantuje svakome pravo na zdravstvenu zaštitu, a naročito dijeci, trudnicama, starim licima i osobama sa invaliditetom ukoliko ovo pravo ne ostvaruju po drugom osnovu. Ipak do januara ove godine mnogi Romi strariji od 67 godina nijesu mogli da ostvare besplatnu zdravstvenu zaštitu jer im je zakonom to bilo onemogućeno.

Izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti od januara 2017. godine sva lica starija od 65 godina imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Međutim, mnogi stariji Romi ostaju bez zdravstvene zaštite jer nijesu informisani o toj mogućnosti.

,,Iako je došlo do promjene Zakona o zdravstvenom osiguranju i dalje postoje pacijenti koji nemaju zdrastvenu knjižicu. Uglavnom su to pacijenti iz romske zajednice i oni  plaćaju pregled na šalteru 7,9 eura“, kaže za naš portal doktorka opšte prakse Nedžmija Beriša, i dodaje da je to posebno slučaj kod lica starijih od 67 godina i raseljena lica.

U Domu zdravlja na Koniku od marta mjeseca ove godine angažovana je zdravstvena medijatorka, odnosno saradnica u socijalnoj inkluziji Roma u oblasti zdravstva. „Medijatorka uglavnom ima ulogu prevodioca za romske pacijente koji ne znaju službeni jezik“, dodaje doktorka Beriša.

Dešira Salihi (39) je romska zdravstvena medijatorka koja živi u izbjegličkom kampu 1 na Koniku. Ona trenutno radi u Domu zdravlja na Konik. „Pomažem našem narodu koliko mogu i umijem, ali uglavnom budem na šalteru Doma zdravlja i prevodim romskim pacijentima kada ne mogu da se sporazumijevaju sa medicinskim sestrama“, kaže Salihi.

Zadovoljna je, kaže, sa tretmanom koleginica na poslu. Na naše pitanje da li je upoznata sa procedurom ovjeravanja zdravstvene knjižice za ona lica koja nijesu aktivni tržioci posla na Birou rada, a posebno za lica starija od 67 godina Dešira je iskreno odgovorila da ne zna proceduru i da ne bi znala kako da to objasni svojim sunarodnicima. „Ja ne znam, ali sve što ne znam, pitam koleginice na šalteru. Ne znam ni za Zakon o zdravstvenoj zaštiti“, odgovarila je začuđeno.

Nataša Velimirović iz Ministartva zdravlja za naš portal objašnjava da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti obezbijeđena zdravstvena zaštita svim građanima Crne Gore koji imaju osnov za zdravstveno osiguranje. „Licima starijim od 65 godina života, pa i iz romske zajednice koji nemaju osnov osiguranja takođe su u Crnoj Gori obezbijeđeni obavezni vidovi zdravstvenog osiguranja bez obzira da li imaju osnov ili nemaju osnov osiguranja“, objasnila je.

Na naše pitanje kako to da pripadnici romske zajednice, ali i ostali građani nijesu upoznati sa benefitima izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz Ministrastva zdravlja mišljenja su da nije potrebno organizovati aktivnosti poput raznih kamapanja ili drugog vida informisanja građana. „Posebno ne kada je u pitanju romska zajednica jer je zakon objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ naglašava Velimirovićeva. 

Procedura za dobijanje zdravstvene knjižice je jednostavna po novom zakonu. „Potrebno je da lice koje više nije na evidenciji Zavoda za zapošljavanje dođe do Fonda zdravstva, gdje će na šalteru za ovjere zdravstvenih knjižica dobiti formular koji treba popuniti i priložiti fotokopiju lične karte“, objašnjava Vojvodić..

Prema podacima, koje je u pubilakaciji pod nazivom: “Procjena implementacije EU okvira za nacionalne strategije integracije Roma, preporuke savjeta na efektivne mjere za integraciju Roma u zemljama članicama – 2016”, objavio Generalni direktorat za pravosuđe (DG Justice) Evropske komisije, procenat pristupa Roma zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori se povećao na čak 95%, međutim i dalje mnogi Romi nemaju riješeno zdravstveno osiguranje i zaštitu.

 

 

Poslednje azurirano petak, 15 februar 2019 21:56
Anita Beriša

Email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Login to post comments
  1. Drugi pišu
  2. Najčitanije
  3. Komentari
loader