petak, 15 novembar 2019

HITNO RADITI NA SUZBIJANJE APATRIDIJE I KRŠENJA DJEČIJIH PRAVA

U Crnoj Gori boravi 516 maloljetnih lica bez pravnog statusa

Riječ je o djeci iz porodica koje duži period žive u Crnoj Gori ilegalno, neregulisanog boravka, a djeca su rođena u Crnoj Gori


Objavio  apr 27, 2018

Prema informacijama iz kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori boravi 516 djece bez rješenog pravog statusa, piše u Izvještaju o radu Ombudsmana za 2017.godinu. Riječ je o djeci iz porodica koje duži period žive u Crnoj Gori ilegalno, neregulisanog boravka, a djeca su rođena u Crnoj Gori.

S toga zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković zatražio je od institucija da se intenziviraju aktivnosti upisa djece u Matične registre rođenih (MRR) kako bi se onemogućilo stvaranje apatrida (lica bez državljanstva).Mališani koji nemaju državljanstvo ne mogu ostvarivati prava koja pripadaju njihovim vršnjacima.

Jedan od najvećih izazova sa kojim se Crna Gora suočava predstavlja upis djece u MRR, koja su rođena van zdravstvene ustanove.

U Izvještaju o sprovođenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016 – 2020 za 2017.godinu navodi se da je jedna od prioritetnih oblasti, koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, a tiču se prava sve djece rođene u Crnoj Gori, pravo univerzalne registracije prijave rođenja za svu djecu bez izuzetka.

Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova broj djece koja nema regulisan pravni satus je duplo manji.

„Tokom novembra 2017. godine izvršena je verifikacija svih lica koja se nalaze u Crnu Gora, a koja nijesu riješila svoj status ili su u postupku rješavanja. Tokom Verifikacione kampanje identifikovano je oko 200 (dvjesta) djece koja su rođena u Crnoj Gori kojima su jedan ili oba roditelja državljani Republike Kosovo. Kako bi ova lica – djeca dobila ID dokumenta Kosova, i nakon toga riješila status u Crnoj Gori, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je nadležnim organima Kosova dostavilo 131 (sto trideset jedan) Izvod iz registra rođenih na međunarodnom obrascu za djecu, kao i dokaz o državljanstvu Kosova za njihove roditelje“, stoji u Izvještaju o sprovođenju Strategije za 2017. godinu.

Uz podršku UNHCR-a i OEBS-a, prošle godine je organizovano 15 posjeta mobilnog tima MUP-a Kosova Crnoj Gori, tokom kojih je, kako se navodi, pružena pomoć za 1.143 lica da dobiju dokumenta Republike Kosova, ali iz Izvještaja nije jasno da li su ova lica regulisala svoj status u Crnoj gori.

Preostalo je 158 komplikovanih/složenih slučajeva na kojima će raditi službenici dvije države tokom 2018. godine.

Baković je za list Dan kazao da roditelji ukazuju na probleme sa kojima se susreću vezano za ostvarivanje prava na lična dokumenta i regulisanje boravišnog statusa.

„Ono sa čim se oni srijeću odnosi se na poteškoće vezane s prijemom u crnogorsko državljanstvo djece, na nemogućnosti prijave prebivališta novorođenog djeteta,na ostvarivanje ličnih dokumenata za djecu, kao i zahtjeve za izdavanje dozvole za stalni boravak u Crnoj Gori i regulisanje statusa stranca u Crnoj Gori“, kazao je Baković dodajući da su pomoć tražilicrnogorski državljani, kao i lica iz grupacije raseljenih i interno raseljenih lica koja borave u Crnoj Gori.

Osim toga Baković objašnjava da je prisutan i problem regulisanja dozvole za stalni boravak u Crnoj Gori maloljetne djece roditelja koja su iz bivših jugoslovenskih republika, koja nijesu ostvarila status stranca sa stalnim nastanjenjem iz razloga neposjedovanja ličnih dokumenata iz zemlje porijekla – navodi se u izvještaju o radu zaštitnika.

Zaštitnik je i u ranijim godišnjim izvještajima (2013.),ukazivao na identifikovane probleme, ali do značajnijih promjena nije došlo.

Srijeću se i sa problemom nemogućnosti ostvarivanja prava na putnu ispravu za svoje dijete, zato što drugi roditelj nije saglasan s tim.

Zaštitnik je zapazio da slučajevi kada se jedan roditelj protivi izdavanju putne isprave za dijete, nijesu rijetki i da se događa da dijete ne može da ide na ljekarske preglede u susjedne države, zajedničke odmore sa roditeljem, na sportska takmičenja i slično. Prema mišljenju Zaštitnika, ovakve situacije nijesu u najboljem interesu djeteta i mogu dovesti do povrede njegovih prava – ističe Baković.

Kada roditeljsko pravo obavlja jedan od roditelja, zahtjev za izdavanje putne isprave, za dijete (do navršenih 18 godina) podnosi roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje ili vaspitanje, uz pisanu saglasnost drugog roditelja.

Ombudsmanu se obratio i građanin iz Herceg Novog, pritužbom kojom je tražio pomoć u ime svog maloljetnog djeteta, ističući da nije postupano po njegovom zahtjevu za regulisanje prijema u crnogorsko državljanstvo njegove maloljetne kćerke koja je redovan đak osnovne i muzičke škole, jer nije u predviđenom roku dostavljena fotokopija zdravstvenog kartona, kao dokaz neprekidnog boravka u Crnoj Gori. Ona nema zdravstveni karton jer nije bila bolesna. Maloljetnoj djevojčici je izdata garancija da će steći crnogorsko državljanstvo – navodi ombudsman.

Zaštitnik u ovom Izvještaju preporučuje da se nastavi sa aktivnostima upisa djece u matične registre rođenih kako bi se onemogućilo stvaranje apatrida, kao i da se dosljedno primjenjuje važeće zakonodavstvo uz adekvatnu koordinaciju nadležnih organa koji postupaju u predmetima koji se odnose na djecu.

 

Poslednje azurirano petak, 27 april 2018 14:34
portal Romalitika

Email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Login to post comments
  1. Drugi pišu
  2. Najčitanije
  3. Komentari
loader